Bakterijske infekcije zuba i zubnog mesa česta su pojava.

Bakterijske infekcije zuba (pulpitis ili upala zuba) i zubnog mesa (parodontitis ili parodontoza) predstavljaju velik dio svakodnevnog posla u stomatološkim ordinacijama. Nažalost, moderna medicina još uvijek nije uspjela naći univerzalni lijek za ove bolesti. Poznato je da kronične upale zubnog mesa često nije moguće u potpunosti izliječiti, već samo zaustaviti i spriječiti njihovo napredovanje. U završnoj fazi, bolest dovodi do rasklimavanja i gubitka zuba. Također, ni svaki zub koji je zahvaćen upalom uslijed dubokog karijesa ili lošeg prethodnog liječenja nije moguće spasiti te ponekada nema druge nego takav zub izvaditi. Oba stanja su često zanemarena ili kasno prepoznata (npr. pacijenta ništa ne boli i/ili ne dolazi na redovite preglede, stomatolog nije dovoljno educiran ni opremljen da na vrijeme uoči i spriječi napredak bolesti). Što se kasnije bolest prepozna, to ju je teže liječiti. Što je početno liječenje lošije, to su kasniji pokušaji revizije liječenja teži i nerijetko daju slabije rezultate. Stoga su pravovremena reakcija i ozbiljan pristup sa strane pacijenta, ali i sa strane stomatologa od presudne važnosti za uspjeh terapije.

Za uspješno liječenje upaljenog zuba ili zubnog mesa neophodne su kvalitetne dezinfekcijske tehnike. Ipak, ponekada ni najbolji protokoli i oprema ne vode do izlječenja tkiva. Otpornost bakterija, uz anatomsku kompleksnost živog organizma, predstavljaju velik problem u terapiji. Naime, bakterije su vrlo prilagodljive različitim životnim uvjetima u kojima se nalaze. Poznato je da određene vrste imaju sofisticirane mehizme za prilagodbu te tako preživljavaju u neprijateljskoj okolini sa smanjenom dostupnošću hrane i kisika. Bakterije u početku naseljavanja nekog prostora žive u tzv. planktonskom obliku (kulture koje samostalno „plutaju“ u mediju), a kako vrijeme odmiče, lijepe se (adheriraju) za okolne površine te tvore kompleksne strukture (tzv. biofilmovi). Biofilmovi su poput zajednice različitih bakterija (bakterijski grad). U biofilmu, bakterije mogu komunicirati (tzv. quorum sensing). Na taj način prilagođavaju i optimiziraju svoj rast te razvijaju otpornost prema nekim antimikrobnim sredstvima. Dokazano je da su mikroorganizmi u biofilmovima i do 1000 puta otporniji na utjecaje iz okoline (uključujući sredstva za dezinfekciju korijenskih kanala) od slobodnih, planktonskih mikroorganizama. Stoga je moderna stomatologija u stalnoj potrazi za novim dezinfekcijskim tehnikama i protokolima koji će omogućiti potpuno uništenje mikroorganizama i posljedično cijeljenje tkiva.

Lasersko liječenje zuba i zubnog mesa

Riječ laser je akronim za pojam „Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation” ili pojačanje svjetlosti stimuliranom emisijom zračenja, a predložio ju je Albert Einstein davne 1917. godine, a 60ih godina istog stoljeća dizajniran je prvi laserski uređaj. Od tada nije prošlo puno vremena do trenutka kada su istraživači shvatili da bi se laser mogao uporabiti i u medicini. U stomatologiji se praktično razvijaju od kraja 1990ih, podjednako za precizno rezanje tkiva i za dezinfekciju, stoga možemo reći da su relativno nova pojava. Mehanizam nastanka zrake je prilično složen, stoga ga ovdje nećemo objašnjavati, ali ćemo ukratko opisati antimikrobno djelovanje laserske zrake. Čestice svjetla (fotoni) u laserskom svjetlu su fokusirane te imaju istu boju, brzinu, energiju i smjer kretanja. Stoga laserska zraka, za razliku od obične svjetlosne zrake koja nastaje u žarulji, nosi puno energije. Laserska zraka se, kao i svaka druga svjetlosna zraka, može odbiti, raspršiti, upiti ili proći kroz neki predmet ili tkivo. Kada se koristi za dezinfekciju, upijena energija laserskog svjetla zagrijava bakteriju i prostor oko bakterije te dovodi do oštećenja i smrti bakterije. Laserska zraka prodire i mnogo dalje od klasičnih antimikrobnih sredstava, stoga može dosegnuti bakterije skrivene u dubljim slojevima tkiva. Nadalje, laser može aktivirati različita dezinfekcijska sredstva aplicirana u korijenski kanal ili parodontni džep te im tako poboljšati djelovanje. Sam laserski tretman je bezbolan i traje kratko, stoga ne predstavlja neugodnost za pacijenta.

Brojna istraživanja potvrđuju izvrstan antimikrobni učinak lasera u najrazličitijim stomatološkim zahvatima (liječenje zuba, parodontitis, paradentoza, periimplantitis itd.) te zaključno predlažu uključivanje laserskih tehnika u klasične antimikrobne protokole. Tkiva tretirana laserom brže i bolje cijele te je postoperativna bol puno manja u odnosu na klasične zahvate (tzv. fotobiomodulacija tkiva). Ipak, ne zahtijeva svaki slučaj uporabu dodatnih tehnika poput lasera. Blaži oblici parodontne bolesti ili početna upala zubnog živca dobro reagiraju i na klasične protokole. Kod složenijih oblika bolesti (npr. prethodno neuspješno liječen zub ili zubni džep) svakako je dobro koristiti svu dostupnu pomoć, pa tako i lasersku tehnologiju.

U Sv. Katarina Dental Centru, između ostalih naprednih tehnologija, koristimo i vrhunski diodni laser renomiranog njemačkog proizvođača Dentsply Sirona. Naš dr. Katalinić je međunarodno školovani stručnjak i opinion leader/predavač za diodne lasere u stomatologiji, a ujedno posjeduje i doktorat iz polja lasera u endodonciji te će vam rado odgovoriti na sva pitanja i nedoumice vezane za liječenje zuba ili liječenje zubnog mesa.

Ivan Katalinić, dr.med.dent.


Dogovorite pregled!


Pravila o privatnosti - Pravila o kolačićima